Ghana’s wuoyi-boka ŋshɔŋ linaa yatsɔ blema saji, maŋtsɛ-saji amɛ-sanemɔ ni kusum nibii akpeemɔ he yɛ Hɔɔ, Yuuli 26, 2026, be ni maŋsɛɛ diplomat-mei, UNESCO onukpa ni jeŋmaji amɛ-bii bɔi blema moji (forts) ni yɔɔ Ahanta Wo-yikpɔŋ ni eye afii ohaii babaoo yaasaramɔ yɛ afi 2026 Ahanta Kusum Nyɔɔŋ gbi juromɔ lɛ mli.
Ahanta Kusum Nyɔɔŋ lɛ tee nɔ yɛ Yuuli 2026 nyɔɔŋ lɛ mli fɛɛ.
Yaasaramɔ nɛɛ, ni ji gbɛjianɔtoi wula-nii agboii lɛ ateŋ ekome yɛ afi 2026 Ahanta Kusum Nyɔɔŋ gbi juromɔ lɛ mli lɛ, ha saneyelɔi agboii (ambassadors), kusum hiɛnyiɛlɔi, kusum suɔlɔi, ni sukuubii ni gbekɛ́bii babaoo ni jɛ Ahanta Wo-yikpɔŋ kpokpocii amɛ-mli yaba ekome.
Kpeemɔ nɛɛ ni ehiɛ yelɔi ni yeɔ afii srɔtooi ni kusumi srɔtooi lɛ tsɔɔ yaasaramɔ nɛɛ ha etsɔ kaimɔ, nikasemɔ ni kusum maŋtsɛ-saji agbɛfaa ni hiɛ hewalɛ.
Mɔ ni to gbɛjianɔ nɛɛ ji Ahanta Wo-yikpɔŋ Maŋ-nyɛlɔ (MP), Mavis Kuukua Bissue; gbɛfaa le hiɛmɔ mɛi lɛ tee blema Fort Gross Friedrichsburg yɛ Princes Town, Cape Three Points ni leɔ, ni Fort Batenstein yɛ Butre dã ni amɛmu naa kɛ Butre Maŋtsɛ yaasaramɔ yɛ emaŋtsɛwe.
Yaasaramɔ lɛ bɔi shishi yɛ Fort Gross Friedrichsburg, ni ji mɔɔ ko ni mɛi leee lɛ tsɔ shi eji Europa mɔɔ ko ni hiɛ blema sane wulu ko yɛ Ghana ŋshɔ linaa.
Brandenburg African Company ma mɔɔ nɛɛ, ni eji colonial mɔɔ fioo pɛ ni German maŋ ma yɛ Sika Ŋshɔnaa (Gold Coast), ni jeee Portuguese, Dutch aloo British hiɛnyiɛlɔi ni yeɔ ŋshɔ linaa fɛɛ nɔ lɛ mɔmɔ lɛ.
Mɔɔ nɛɛ ni damɔ agboɔ yɛ Princes Town nɔ lɛ tsɔɔ Atlantic Ŋshɔ lɛ hiɛ kɛ kpo, ni edamɔ shi akɛ Odasefoi ni wieee nɔ kɛha jra-yeli, maŋtsɛ-saji ni kpeemɔ afii ohaii babaoo.
Kɛjɛ Princes Town lɛ, kuo lɛ fa gbɛ kɛtee Cape Three Points, Ghana shishi-nɔ linaa yɛ wuoyigbɛ kwraa, he ni he-fatelɔi lɛ na miishɛɛ kɛ kwɛmɔ kɛjɛ blema lighthouse (kane mɔɔ) lɛ nɔ ni amɛye nibii yɛ Gulf of Guinea ni yɔɔ fɛo lɛ hiɛ.
Hei nɛɛ ni a-le lɛ yɛ eŋshɔ linaa, eyikpɔŋ ni yɔɔ tsooi ni niha ni ŋshɔ-nɔ yeli heiawɔ nɛɛ, ha yaasralɔi lɛ na ade-bɔɔ yitso ni bɔ blema ŋshɔ-nɔ gbɛfaa ni jra-yeli yɛ Ghana wo-yikpɔŋ ŋshɔnaa afii ohaii babaoo.
Naagbee saramɔ he lɛ hiɛ blema sane mli kadimɔ wulu. Yɛ Fort Batenstein ni yɔɔ Butre lɛ, yaasralɔi lɛ yatao tsuji guakrowi kluu ni Dutch nɔyelɔi lɛ kɛyeli amɛ kɛ Ahanta Maŋtsɛyeli afaka-bɔɔ lɛ mli.





Mɔɔ nɛɛ kɛ Ahanta blema sane mli kadimɔ hewalɛ ekome kpe: teemɔ shi ni asɛɛ lɛ agbe Otumfuo Nana Badu Bonsu II yɛ afi 1838 lɛ.
Kuo lɛ mu amɛ yaasaramɔ lɛ naa kɛ kusum bulɛ yaasaramɔ nɔ kɛha Butre Maŋtsɛ, ni amɛwo blema Ahanta maŋ lɛ kusumii ahiɛ.
Kusum yaasaramɔ nɛɛ gbeɔ jeŋmaji anaa kuo wulu kɛba, ni tsɔɔ bɔ ni jeŋ fɛɛ bɔi he-gbee ni amɛhiɛ yɛ Ghana blema sɔɔmɔ yɛ transatlantic nyɔŋ-hɔmɔ jra-yeli ni abana faka kɛ African diaspora lɛ.
Yɛ he-fatelɔi agbooi amɛteŋ ji Barbados High Commissioner kɛba Ghana, H.E. Juliette Bynoe-Sutherland, Suriname Ambassador kɛba Ghana, H.E. Fidelia Graand-Galon, ni UNESCO Najieŋnyɛlɔ kɛba Ghana, Edmond Moukala N’Gouemo, ni amɛ gbɛjianɔtoo lɛ yaa nɔ amɛhwɛɔ Ghana moji ni castles amɛ-hegbɛ akɛ Jeŋ Kusum Hei ni kaimɔ kɛha adasa fɛɛ blema sane.
Agona Kusum Maŋtsɛ ni yɔɔ kuo lɛ mli, kɛ kusum nɔyelɔi ni tsɔɔ he-fatelɔi lɛ blema sane yɛ he fɛɛ he ni amɛya lɛ.
Diplomats amɛ-kuo lɛ kɛ sukuubii babaoo yɛ bɔsii amɛ-mli ni jɛ Ahanta Wo-yikpɔŋ Municipality, ni babaoo yara moji nɛɛ klɛŋklɛŋ be, ni kɛ Ghana jeŋmaji amɛ-bii bɔi ekome.
Amɛ he-fatemɔ lɛ ma gbɛjianɔtolɔi amɛ-nyiɛmɔ nɔ akɛ amɛ-ha kusum nikasemɔ ashɛ gbekɛ́bii a-dɛmɔ be ni amɛhaama kusumii a-nukasi-yeli awo hiɛ.
Gbɛ ni a-kpɛ kɛha yaasaramɔ heii lɛ to sane lɛ mli kwraa yɛ Ahanta kɛ Europa hewalɛi amɛ-kpeemɔ kɛjɛ be ni a-to jra-yeli heii mli yɛ afii nyɔŋma kɛ kpaanyɔ lɛ mli, eyaye Cape Three Points ŋshɔ-nɔ heiawɔ nɔ, eyashɛ awerɛho saji ni ya-tsɔ Nana Badu Bonsu II teemɔ shi yɛ Butre lɛ nɔ.
Yaasaramɔ nɛɛ hu tsɔ akɛ hãmɔ kɛha bronze amaga nɔgbemɔ kɛwo Ahanta maŋtsɛ gbɛi yɛ Agona Nkwanta yɛ leebi, ni e-ha maŋsɛɛ maŋtsɛ-saji lɛ blema sane leemɔ dã ni amɛbaafata kusum gbi juromɔ nɛɛ he yɛ amɛ-gbɛ nɔ.
Kɛha Mavis Kuukua Bissue, mɔ ni damɔ Ahanta Kusum Nyɔɔŋ gbɛjianɔtoo lɛ sɛɛ lɛ, kusum yaasaramɔ nɛɛ tsɔɔ susha-jiemɔ wulu kɛ to Ahanta Wo-yikpɔŋ akɛ Ghana yaasaramɔ heiawɔ titri ekome.
Kɛtsɔ kpokpocii amɛ-mli Europa moji amɛ-tsɔɔmɔ yɛ Cape Coast kɛ Elmina Castles ni a-le lɛ yɛ jeŋ fɛɛ masɛi lɛ, gbɛjianɔtoo nɛɛ taoo jeee Ghana blema sane ko he-hiɛmɔ pɛ, shi kɛ kusum ni blema sane ni yɔɔ maŋmaji ni yɔɔ African diaspora lɛ mli hewalɛwoo ni amɛ-blema saji lɛ ni ekpaaa kpɛɔ yɛ blema ŋshɔ-naa nɛɛ nɔ.




Hetooi (0)