Nikaselɔi bibii yɛ kpokpoi a-mli yɛ Amansie West kɛ Amansie South Districts mli baaná sɛɛ kɛjɛ Kanemɔ kɛ Ŋmaamɔ Shwaremɔ Nitsumɔ (Literacy Improvement Project) ni ato kɔnɛ ekɛwa amɛ-kanemɔ kɛ ŋmaamɔ nyɛmɔi a-nɔ.
Gbɛjianɔto nɛɛ ni Asanko Gold Ghana Limited feɔ lɛ mli kɛ Ghana Education Service (GES)-mɔ mli kanemɔ woji a-haamɔ, kanemɔ kɛ ŋmaamɔ nifeemɔi a-he hewalɛwoo, kɛ tsɔɔlɔi a-nyɛmɔ mli hewalɛwoo kɔnɛ amɛ-tsɔse kanelɔi ni yɔɔ kɛkɛ-nɔmɔ fata he.
Gbɛjianɔto nɛɛ mli fã titri ko ji ekomefeemɔ ni yɔɔ Asanko Gold Ghana Limited kɛ Otumfuo Osei Tutu II Foundation teŋ, ni yɛ emli lɛ abaatsu wolo-tohei ni fãa kɛ kɔmputa nɔ wolo-tohei yaha skulji ni yɔɔ mli lɛ kɔnɛ nikaselɔi nɛɛ aná woji babaoo kɛ intanɛt nɔ nikasemɔ nibii kɛya nɔ daa.

Be ni ekɛ wie yɛ Kanemɔ kɛ Ŋmaamɔ Shwaremɔ Nitsumɔ lɛ gbi-gbɛɛmɔ mli lɛ, Asanko Gold Ghana Limited nɔyeli-nyɛlɔ kpanŋ, Justice Fenteng, kɛɛ gbɛjianɔto nɛɛ ji ni aje gbɛ ato kɔnɛ a-ná woji ni a-kanɔ ni hĩɔ shi daa, ni hei a-he hiaa tsɔ kɛha gbekɛbii a-kanemɔ su shishijee kɛyashɛ gbi ni amɛ-baagbo.
Tsɔɔlɔ lɛ tsɔɔ mli akɛ nitsumɔ nɛɛ ji Asanko Gold Ghana Maŋ kɛ Shika He Nitsumɔ Shwaremɔ Gbɛjianɔto nɔ wulu lɛ fã ko, ni kɛtsɔ nɛɛ nɔ lɛ kampeji lɛ yaa nɔ feɔ ekome kɛ kpokpoi ni amɛ-yɔɔ mli lɛ kɔnɛ amɛ-hã nikasemɔ, helatsoo, nii-nyɛmɔ kɛ maŋ lɛ yitso mli shihilɛ a-hĩ.

“Wɔ-hɛɔ wɔ-yeɔ akɛ hiɛyaa ni hiɛɔ shi lɛ, mɛi a-mli a-shika hemɔ meɔ, ni shika hemɔi kookoo pɛ yɔɔ hewalɛ kɛ hiɛshi kpoɔ tamɔ ni abaa-ye abua gbekɛ kɔnɛ ená nikasemɔ he suɔmɔ kɛya shi gbi ni e-baagbo,” ekɛɛ.

Awo Fenteng tsaa nɔ ekɛɛ akɛ kampeji lɛ kɛ Ghana Education Service, kusum yi-ji, Metropolitan, Municipal kɛ District Assemblies (MMDAs), kɛ maŋ nɔ bii lɛ baatsu nii bɔ ni kɛɛ kɔnɛ a-kwɛ akɛ gbɛjianɔto nɛɛ baaha sɛɛnamɔ ni sɛɛ kɛɔ a-ha yinɔi ni baabɛ.

Nitoolɔ gbi-gbɛɛmɔ lɛ tsɔɔ yɛ GES-mɔ mli kanemɔ woji, sɛi kɛ abosoi, kɛ tsɔsemɔ kɛ nikasemɔ nibii krokomɛi a-haamɔ kɛha skulji ni na sɛɛ lɛ.
Amansie South District Nɔyɛlɔ yɛ Ghana Education Service mli, Simon Ampomaa Anrwi, kɛɛ Kanemɔ kɛ Ŋmaamɔ Shwaremɔ Nitsumɔ nɛɛ ba yɛ be ni sa mli kɛ e-sa jogbaŋŋ, ni etsɔɔ akɛ e-baawa tsɔɔlɔi a-nyɛmɔ kɔnɛ amɛ-hã nikaselɔi a-kanemɔ kɛ ŋmaamɔ yibii a-hĩ.

Etsɔɔ mli akɛ, kɛfata nikasemɔ nibii a-haamɔ he lɛ, gbɛjianɔto nɛɛ baaha tsɔɔlɔi lɛ nyaa-nyɛmɔi ni hiaa kɔnɛ amɛ-nyɛ amɛ-kɛ nikaselɔi a-tsu nii jogbaŋŋ kɛtsɔ kanemɔ kɛ ŋmaamɔ nifeemɔi a-nɔ.

“E-baawo wɔ-gbekɛbii a-he hewalɛ yɛ kanemɔ nifeemɔi a-mli. E-baaye ebua wɔ babaoo kɛtsɔ adasa gbeemɔ, wolo-mli ŋmaamɔ kpeemɔ (spelling bees), woji a-mli kwɛmɔ kɛ kanemɔ nifeemɔi krokomɛi a-nɔ. Wɔ-naɔ nɛɛ akɛ gbɛjianɔto ni sa tsɔ, ni wɔ-yeɔ glama kɔnɛ wɔ-mɔ mli. Wɔ-kɛ Asanko Gold baafe ekome kɔnɛ wɔ-ye wɔ-bua kɔnɛ nikasemɔ a-te kɛjɛ ekpaa mli kɛya ekpaa-kpanŋ mli,” ekɛɛ.

Kwabenaso Maŋ lɛ mli Dikro (Juɛmɔ Hiɛnyiɛlɔ), Nana Tabi Gyansah hu jie Asanko Gold yi yɛ gbɛjianɔto nɛɛ he, ni etsɔɔ mli akɛ eji shika hemɔ wulu kɛha gbekɛbii a-wɔsɛɛ shi-hilɛ yɛ kampeji lɛ kpokpoi a-mli.
Ejie e-tsui nyo-mɔ kpo yɛ kanemɔ kɛ ŋmaamɔ nyɛmɔi ni gbiɔ shi yɛ skul gbekɛbii a-teŋ yɛ he nɛɛ, shi ekɛɛ eyɔɔ hiɛnɔkamɔ akɛ mli-kamɔ nɛɛ baaye ebua kɔnɛ a-tsake nɛɛ. Ekpa mɛi fɛɛ ni he hiaa lɛ fai akɛ amɛ-fĩ nikasemɔ shwaremɔ mɔdendɛŋfeemɔi ni yɔɔ district lɛ mli lɛ a-se.

Asanko Gold Ghana Limited a-nɔyɛlɔi tsɔɔ akɛ Kanemɔ kɛ Ŋmaamɔ Shwaremɔ Nitsumɔ lɛ mli-yeli kpaŋŋ baaye lɛ jiii woji aboshie ni a-gba kɛkɛ nɔ, shi kɛtsɔ tsɔɔlɔi ni tsɔseɔ jwɛŋmɔi hee, fɔlɔi kɛ kwɛlɔi ni woɔ nikasemɔ he hewalɛ yɛ shia, kɛ nikaselɔi ni mɔɔ gbɛ fɛɛ gbɛ ni amɛ-náa kɔnɛ amɛ-kane, amɛ-kase ni amɛ-dara lɛ ekomefeemɔ nɔ.







Hetooi (0)