Kɛ́ mɔ ko ná helɛ wulu ko mli yawa lɛ, obaaa-bi lɛ amrɔ nõɔ akɛ ejo fõ̃ miishi marathon.
Okwɛɔ klɛŋklɛŋ kɛ́ eanyɛ edamɔ shi. Kɛkɛ lɛ kɛ́ eanyɛ enyɛɛ. Kɛkɛ dã̃ ni okpɛlɛɔ akɛ ejo fõ̃.
Biɛ ji he ni Ghana shika shihilɛ yɔɔ ŋmɛnɛ.
Afĩ-Tɛŋŋ Shika Sɛɛkwɛmɔ nɛɛ gbaɔ sane ni mɛi babaoo sumɔɔɔ ni amɛnu ejaakɛ jeee nɔ kpakpa hiɛ̃̃, ni jeee nɔ fɔŋ hu hiɛ̃̃. Eji shika shihilɛ he ni miibua mɔ̃ sane. Shi eji nitsumɔ ni agbeko naa sane hu.
Anɔkwale mli saimɔ kɛ miishɛɛ baa. Nii ajra mimɔ ni eji inflation kpeleke shi kɛjɛ 23.8% yɛ 2024 naagbee kɛyashi 5.3% kɛyasi Juun 2026. Nii ajra miite shi lolo, shi ebɛ oya tamɔ tsutsu lɛ. Bank of Ghana mlai aji jra gbee shi kɛjɛ 27% kɛyasi 14%, no tsɔɔ akɛ shikamɔ baaba shi mlɛo. Gbe-ji-91 Treasury bill jra hu kpeleke shi kɛjɛ 28% kɛyasi 5.7%, ni egboɔ Amlalo lɛ be-kukuruu shikamɔ nii a-sɛɛ. Real GDP da kɛ 6.4% yɛ 2026 klɛŋklɛŋ nyɔji etai amli, be ni nyɔmɔ-kɛ-GDP float fɛɛ kpeleke shi kɛjɛ 61.6% kɛyasi 45%, no tsɔɔ akɛ shika shihilɛ lɛ miitere enyɔmɔ lɛ bɔ ni waaa tsɔ. Cedi lɛ hu miibua he mɔ̃ kpakpa kɛjɛ egbe-shi wulu ni ba yɛ 2024 lɛ mli, ni eji wa-mɔ ni yɔɔ nii ni a-kɛ-jɛɔ tsɔne-sɛɛ baa lɛ nõɔ.
Shi kontaa bɛ shishinumɔ kɛ́ ohɛɛãã nɔ ni eho lɛ.
Yɛ Akufo-Addo kɛ Bawumia amlalo lɛ shishi lɛ, nii ajra mimɔ eji inflation tɛ̃ kɛ-te shi fe 50% dã̃ ni eba 23.8% yɛ 2024 naagbee. Nyɔmɔtsuu nii nyɛmɔ gboɔ nyɔŋ fɛɛ nyɔŋ. Shikamɔ fɛo kwɛ̃̃ wa, Treasury bill fɛo tsɔ̃̃ bɛ̃ɛ̃ 30%, cedi lɛ tsɔ jeŋ fɛɛ shika ni gboɔ fe fɛɛ eko, ni maŋ nyɔmɔ te shi fa fe GH¢ biyei 700, ni enɛ nyɛ maŋ lɛ nɔ ni amɛkɛba Domestic Debt Exchange Programme lɛ ni naagbee lɛ amɛya-ba US$ biyei 3 IMF yiwalaheremɔ shika lɛ sɛɛ be ni amɛnyɛɛɛ amɛwo nyɔmɔ lɛ dɔŋŋ.
Inflation mii-gbɛ́. Cedi lɛ miigbee shi. Shikamɔ fɛo miigbe jarayeli. Nyɔmɔ miida. Eko eko bɛ ni ba ekaa.
Ŋmɛnɛ lɛ, nakai IMF gbɛjianɔtõo lɛ egbe naa, ni e-kpɔ̃ US$ miyei 371 yɛ naagbee dã̃ ni Ghana baa-ya nyɔji 36 Policy Coordination Instrument (PCI) ni jeee shika-mɔɔ gbɛjianɔtõo mli.
Enɛɛmɛi jeee shika shihilɛ haomɔi folo.
Amɛji shika shihilɛ tso kɛ kpaa gbonyo.
No hewɔ lɛ ejee nɔ ni baa-yahi kɛ́ ahɛɛ hiɛ̃̃ akɛ Ghana baa-jo fõ̃ oyai kɛ-ya shika shihilɛ he kpakpa mli yɛ nyɔji kɔkɔɔi pɛ ni ejɛ afii abɔ shika shihilɛ toigbo-mɔ mli nɛɛ. Shihilɛ mli bi-emɔ ji gbɛfaa, jeee nɔ ni baa ekaa.
Kɛ̃shĩĩ, shihilɛ mli bi-emɔ kãaa ni etsɔ nyɛmɔ gbee-shi he naagbaa.
Yatee Makola, Kejetia aloo Aboabo ni obi jarayelɔi kɛ́ nii ajra eku esɛɛ kɛya he ni amɛyɔɔ afii enyɔ ni ho lɛ mli.
Efeɔ mɔŋ akɛ amɛbaa-mɔ̃ ŋmɔmɔ.
Inflation ni gbe shi tsɔ̃̃̃ɔ akɛ nii ajra kpeleke shi ni eyeɔ mlɛo. Etsɔɔ pɛ akɛ nii ajra miite shi bleoo. Kɛ́ komi te shi kɛjɛ GH¢3 kɛyasi GH¢5 yɛ haomɔ lɛ mli lɛ, inflation ni gbe shi tsɔɔ pɛ akɛ ebaanyɛ ete shi kɛjɛ GH¢5 kɛyasi GH¢5.20 yɛ najiaŋ ni ebaa-ya GH¢6.
No hewɔ ni Amlalo lɛ baanyɛ awie kɛ anɔkwale akɛ inflation egbe shi be ni shĩa-mɛi hu baanyɛ awie kɛ anɔkwale akɛ shihilɛ lɛ mii-wa lolo lɛ.
Wiemɔi enyɔ lɛ fɛɛ baanyɛ afee anɔkwale.
Amlalo lɛ hu sa kɛji ahiɛ emli daamɔ kɛha maŋ shika shihilɛ he-tsa-mɔ.
Kɛ́ oto GH¢1,000 gbɛjianɔ akɛ okɛbaa-saa oshĩa shi ofite GH¢700 pɛ lɛ, oshika ni fafe yɛ account mli lɛ hiɛ baa-ya nɔ afea kpakpa. Shi kɛ́ shĩa tsu-yi mii-fe lolo lɛ, ogbe naagba lɛ naa kɛ anɔkwale?
Afĩ-Tɛŋŋ Sɛɛkwɛmɔ lɛ tsɔɔ akɛ Amlalo fite shika gbee shi kwraa fe gbɛjianɔ ni oto yɛ hei babaoo. Enɛ baanyɛ etsɔɔ shika fitemɔ mli toyekoorɔ kpakpa.
Nyɔmɔ hu gbaɔ nakai sane ni tamɔ enɛ lɛ nõɔ.
Nyɔmɔ-kɛ-GDP float lɛ egbe shi kɛyasi 45%, ni etsɔɔ akɛ shika shihilɛ lɛ miitere enyɔmɔ lɛ bleoo. Shi shika ni Ghana fɛɛ hiɛ yɛ nyɔmɔ mli lɛ ete shi eku esɛɛ kɛyasi GH¢ biyei 720.
Akɛha shishinumɔ kpakpa lɛ, maŋ nyɔmɔ damɔ GH¢ biyei 122 yɛ 2016, GH¢ biyei 292 yɛ 2020 ni ete shi fe GH¢ biyei 726 yɛ 2024 dã̃ ni nyɔmɔ gbɛjianɔtõo-tsakemɔ kɛ cedi he-nyɛmɔ ni te shi lɛ gbo nyɔmɔ lɛ nõɔ yɛ woji amli.
Enɛ ji akɛ GH¢22,500 yɛ Ghana-nyo fɛɛ Ghana-nyo nɔ—no ji maŋ lɛ nyɔmɔ jitɔ̃mɔ kpe, jeee mɔ ko pɛ enyɔmɔ.
Cedi fɛɛ cedi ni a-fiteɔ kɛ-wõɔ nyɔmɔ fɛo ji cedi ni nyɛŋ ama skul, a-wo helatsɛmɔ-he nibii amli, a-saa gbɛ, aloo a-fi jarayelɔ ni miina sane naagba sɛɛ.
Gbi-mɔ mɔ ko ni enyɔmɔtsuu nyɔŋ fɛɛ nyɔŋ da kɛjɛ GH¢5,000 kɛyasi GH¢10,000 be ni enyɔmɔ ni ebo te shi kɛjɛ GH¢50,000 kɛyasi GH¢55,000 lɛ he. Nyɔmɔ lɛ kɛ́ a-kwɛɔ lɛ eyeɔ mlɛo dɔŋŋ. Shi elaajeɛɛ.
Agbene lɛ, nitsumɔ hu yɛ.
Damɔ shihilɛ mli damɔmɔ baanyɛ eŋɔɔ shika lẽlɔi ahiɛ be ni nitsumɔ je-mɔ mii-ha shĩa-mɛi haomɔ.
Sika tsho lẽmɔ-he baanyɛ efo biyei babaoo kɛ nitsulɔi kɔkɔɔi pɛ. Khɔmpiuta nitsumɔ ko baanyɛ eda oyai kɛ nitsulɔi boo pɛ. Shika shihilɛ damɔmɔ hiɛ̃̃ shishinumɔ pɛ kɛ́ e-shɛ nitsumɔhe fɛɛ nitsumɔhe, ŋmɔ mli, nitsumɔ mli, taksi damɔmɔhe, kɛ kpo nõo jarayelɔi ashĩa.
Maŋ lɛ sanegbaa ni baa nyɛ̃ɛ̃̃ nɛɛ sɛɛ lɛ kãa ni e-mɔ damɔmɔ pɛ, shi damɔmɔ su kpakpa ni yɔɔ mli lɛ.
Nitsumɔi kpakpai enyɛ̃mɔ a-bua mɔ̃? Oblahi kɛ oblayayei enyɛ̃mɔ na nitsumɔ? Jarayeli enyɛ̃mɔ da ejaakɛ shikamɔ yelɔi na shika ni jra ba shi? Shĩa-mɛi enyɛ̃mɔ yɔɔ shika ni feɛ̃̃ yɛ amɛnyɔŋ fɛɛ nyɔŋ nii a-wo-mɔ sɛɛ?
Enɛɛmɛi ji sanebimɔi ni tsɔɔ shika kontaa nitsõo lɛ kɛ-yaa gbi fɛɛ gbi anɔkwale shihilɛ mli.
Ekõo lɛ, nikasemɔ kpele fe fɛɛ ni yɔɔ Afĩ-Tɛŋŋ Shika Sɛɛkwɛmɔ nɛɛ mli ji akɛ maŋ-mli shika shihilɛ kɛ mɔ-de-mli shika shihilɛ jeee nɔ kome.
Maŋ-mli shika shihilɛ ji nɔ ni Amlalo lɛ naɔ. Mɔ-de-mli shika shihilɛ ji nɔ ni onuɔ yɛ omli.
Amlalo lɛ baanyɛ aye miishɛɛ akɛ inflation miigbe shi be ni fɔlɔ mii-kpẽĩ akɛ skul fees, shĩa-fɛo, tsɔne-fa ni eyawɔ̃ɔ kɛ nii ni a-yeɔ lɔ̃ɔ̃̃ haɔ ni e-yee shĩa shika fɛɛ nɔ̃.
Anɔkwale enyɔ nɛɛ fɛɛ baanyɛ ahi shi kɛ-ba.
Gbɛ̃̃ ko kpõɔ̃ akɛ ebaa-kpɛlɛ hi-mɔ nɔ ejaakɛ maŋkwelɔ-sanegbaa yɛ hiɛ̃. Gbɛ̃̃ kroko lɛ feɔ tamɔ nɔ ni nii a-tsɔɔmɔ ni mii-hi lɛ tsɔɔ akɛ a-shɛ yaa-he lɛ dadaw.
Enɛɛmɛi eko eko yeɛ̃ Ghana sɛɛ.
Mɛi ni kɛ amlalo lɛ gbɛɛɛ lɛ tamɔ gbɛfa-lɔi ni miitsɔɔ gbɛ be ni tsɔne-tsɔ̃̃lɔ lɛ eye e-he yɛ tsɔne-fõ̃ɔ lɛ mli vɔɔ. Amɛ-laaje be ni shika shihilɛ lɛ mii-ŋma e-ka kpele fe fɛɛ lɛ, ni amɛ-ba pɛ be ni a-kwɛ ka-woji amli a-gbe naa lɛ, akɛ amɛbaa-tsɔɔ bɔ ni sa akɛ a-ha sanebimo fɛɛ sanebimo hetroo.
Ato ji Forson. Afenyo ji Markin lolo. Ni anɔkpa lɛ miitao hetroo wolo lolo be ni ka-kwɛlɔ lɛ emɔ̃ ka-woji lɛ efɛɛ e-ye lɛ.
Shika shihilɛ nɔ-ye-mɔ jeee sanegbaa mli kpẽemɔ ni okɛ sɛɛkwɛmɔ naɔ akɔnta-yisɔɔ mark.
Ghana-nyo Heɛ̃ nɛɛ mɔa he ni e-ka tsɔ kpa-wiemɔlɔ aloo mɔ ni heaa nɔ ko nɔ ko eyeɛ̃ gbi fɛɛ gbi.
Ye miishɛɛ yɛ nɔ ni sa yijiemɔ he. Bi sane yɛ nɔ ni sa pɛimɔ he. Bi odasefeemɔ yɛ he ni a-kɛɔ nibii yɛ.
Ejaakɛ shika shihilɛ nɔ-ye-mɔ jeee sanegbaa mli eye-mɔ.
Eji mɛi ashihilɛ hi-mɔ.
Afĩ-Tɛŋŋ Sɛɛkwɛmɔ lɛ tsɔɔ akɛ Ghana e-saa eshika tsɔne lajɛɛ mli eha. Ka-mɔ anɔkwale lɛ ji kɛ́ nakai tsɔne lɛ baanyɛ egbala tsɔne muturu lɛ fɛɛ hiɛ̃̃, e-kɛ okwaafoi, jarayelɔi, nitsulɔi, nitsumɔ-jelɔi, sukul-gbelɔi kɛ mɛi ni egbe amɛnitsumɔ naa efã kɛ-ba.
No ji shihilɛ mli bi-emɔ pɛ ni Ghana-bi ni jeee kpakpa baa-na kɛ-ba—jeee nɔ ni a-ŋma yɛ shika-wolo mli, shi nɔ ni amɛbaanyɛ amɛ-nu yɛ amɛ-shĩai amli, amɛ-jarayeli mli kɛ amɛ-kotoku mli.




Hetooi (0)