Parliament ekpɛ̃ Ghana Cocoa Board (COCOBOD) Mla wolo, 2026 lɛ nɔ, bɔ ni egbele gbɛ kɛha Ghana kookoo nitsumɔ lɛ mli tsakemɔ agbo kɛtsɔ nɔyeli gbɛjianɔtoo hee, shika he gbɛjianɔtoo kroko kɛ mla nɔ nyɛmɔ ni ka nɔ kɛha okwaafonyoi a-nii ni amɛnaa lɛ mli waa feemɔ kɛ hei ni afeɔ kookoo mli nii yɛ maŋ lɛ mli lɛ mli gbɛmɔ.
Mla lɛ, ni akpɛ̃ yɛ oya-feemɔ wolo shishi lɛ, eye mla gbɛjianɔtoi gbɛdɛɛi ni eye kookoo nitsumɔ lɛ nɔ afii nyɔji abɔ lɛ amɛnɔ kɛ gbɛjianɔtoo kome ni biɔ ŋmɛnɛ-ŋmɛnɛ be mli kɛha nitsumɔi ashishi toyeli, amɛkwɛmɔ kɛ amɛhiɛyaa yɛ kookoo nitsumɔ lɛ mli fɛɛ.
Mla hee lɛ toɔ Ghana Cocoa Board mli faŋŋ akɛ suban ni yeɔ hiɛ yɛ kookoo kwɛmɔ, e-hɔ̃ɔ kɛ e-kɛ-yee maŋse mli, ni ewoɔ nitsumɔhe lɛ n nɔyeli, shika he akontabuu, hiɛkɛnɔya kɛ ninenaa-kɛ-sɛɛnamɔ wa yɛ maŋ lɛ mli jeŋ-kɛ-yee nitsumɔi ni he hiaa fe fɛɛ lɛ ekome mli.
Nii ni he hiaa waa yɛ mla lɛ mli ji mla nɔ shiwoo akɛ kookoo kwaafonyoi baana jeee shi fe 70 yɛ lɔfɔ (70 per cent) yɛ Free-On-Board (FOB) kookoo jra lɛ mli, ni etsakeɔ amrɔ nɛɛ aban nɔyeli tointoin lɛ efeɔ mla kitani ni ka amɛnɔ.
Be ni ekɛ Mla wolo lɛ kpa shi yɛ kanemɔ ni ji nyɔji abɔ yɛ Parliament lɛ, Shika he Saji a-Sɔfo wulu no, Thomas Nyarko Ampem kɛɛ mla nɛɛ toŋ ehiai bɔ ni abaafa okwaafonyoi a-nii yɛ wo-sɛɛ nɔyeli tointoin tsakemɔi a-he.
“Ehi akɛ wɔbaa-fe mla nɛɛ bɔ ni ebaafai nɔ ni mɔ ko nyɛŋ ekɛɛ wɔseɛ akɛ ebaajie okwaafonyoi a-nɔ yɛ 70 kɛ-ya 60 per cent mli.”
“Nɛɛ ji nii ni mei komɛi teɔ shi woɔ. Mei komɛi sumɔɔɔ akɛ wɔ-okwaafonyoi lɛ baana mla nɔ shiwoo yɛ FOB jra lɛ mli bɔ ni baaba shi fe 70 per cent,” ni kɛɛ.
Atsɛ Ampem tsɔɔ mli akɛ tsakemɔi lɛ hu taoɔ akɛ amɛtsu shika he nyɛmɔi ni egba COCOBOD naa afii abɔ lɛ ahe nii.
E-kɛɛ akɛ, afii nyɔji etɛ kɛ sɛɛ lɛ, Board lɛ damɔ jeŋ fɛɛ mɔ-kɛ-mɔ nyɛmɔi nɔ waa kɛha kookoo hɔ̃mɔ yɛ be fɛɛ mli. Shi, Ghana nyɛmɔi a-gbɛjianɔtoo hee ni afe lɛ ha lalao shika he gbɛjianɔtoo lɛ fei shishi damɔɔ, ni e-ha COCOBOD kɔ̃ jra-hɔ̃ɔlɔi a-shika he gbɛjianɔtoi.
Yɛ lɛ gbi nɔ lɛ, mla hee lɛ kɛ maŋ lɛ mli shika he gbɛjianɔtoo baa ni baaha Board lɛ nyɛ e-bua maŋ mli nyɛmɔi a-naa kɛ-hɔ̃ kookoo yɛ okwaafonyoi a-dɛ.
“Mla wolo nɛɛ kɛ shika he tointoin hee baa ni baaha COCOBOD nyɛ e-na shika yɛ maŋ lɛ mli kɛ-hɔ̃ kookoo bii yɛ wɔ-okwaafonyoi nitsulɔi a-dɛ,” ni kɛɛ.
Maŋ mli nii a-mfeemɔ mli waa
Mla lɛ hu taoɔ akɛ e-ha maŋ mli nitsumɔhe agboiyeli lɛ mli a-wa kɛtsɔ kookoo bii a-naa ni baahi kɛha maŋ mli nii-feelɔi lɛ nɔ.
Nɔyelɔi ni ba yɛ sɛɛ kɛ sɛɛ lɛ tao akɛ amɛha maŋ mli kookoo mli feemɔ agbo kɛ-naɛ nii yɛ Ghana kookoo nitsumɔ lɛ mli. Shi, aŋkro amaniɛbɔlɔi kɛɛ hɔ̃mɔ kɛ kookoo bii a-kɛ-to shika he damɔnɔ haaa maŋ nitsumɔ hei a-na nii babaoo.
Mla hee lɛ tsuɔ nyɛmɔ nɛɛ he nii kɛtsɔ bi mɔ akɛ ashwie shishi fe 50 per cent yɛ Ghana kookoo fɛɛ ni afeɔ lɛ eha maŋ mli mfeemɔ, nɔ ni akpɛɔ hiɛ akɛ ebaawao shika wo-mɔ yɛ tsoklit feemɔ kɛ kookoo mli nii krokomɛi amli kɛ baaha nitsumɔi a-gbɛi.
Mla wolo lɛ hu kɛ gbɛjianɔtoo hee baa yɛ COCOBOD skul shika-femɔ gbɛjianɔtoo lɛ mli.
Yɛ be mli ni kookoo kwaafonyoi a-biibii baaya nɔ amɛna nikasemɔ he ye-bua lɛ, skul shika-femɔ lɛ baawo hiɛ yɛ gbɛjianɔtoi ni kɛ-waa yɛ Ghana kookoo nitsumɔ lɛ hiɛyaa kɛ ŋmɛnɛ-ŋmɛnɛ be mli feemɔ mli faŋŋ lɛ amli.
Minority lɛ yeda tsakemɔi lɛ amli, ni amɛjie nɔyeli he saji kpo
Yɛ Parliament mli saji agbee mli lɛ, Minority lɛ kpɛ̃ akɛ he hiaa akɛ a-ha maŋ lɛ kookoo mla lɛ a-hiɛ a-ya.
Parliament bi kɛha Effia, Isaac Yaw Boamah, kɛɛ mla gbɛjianɔtoo ni yɔɔ amrɔ nɛɛ tsake kɛtsɔ tsakemɔi babaoo a-nɔ afii nyɔji abɔ ni he hiaa akɛ a-kɛ-bua naa bɔ ni ebaajie amrɔ nɛɛ saji a-kpo.
“Kɛ̃ o-yɛ mla kukuji babaoo nɛkɛ lɛ, he hiaa akɛ o-kɛ-bua naa kɛ-jie ŋmɛnɛ-ŋmɛnɛ saji a-kpo, ni ŋmadamɔ kɛ wolo-gbɛmɔ mli saji fɛɛ fatalɔ,” ni kɛɛ.
Shi, ejie ekpɛ̃mɔ yɛ tointoin ni a-kɛ-baa yɛ nɔyeli gbɛjianɔtoo lɛ mli lɛ he, kɛ-kɛɛ akɛ COCOBOD kpakpa ji ni e-tsu nii kɛ he-ye-nolɛ agbo.
E-kɛɛ ehiɛ kã nɔ akɛ ebaana Board ni tsuɔ nii kɛ agbo ni jeee kɛ-faamɔ yɛ sɛɛ, ni e-hiɛkaaa saji a-teemɔ kɛ akontabuu hiɛ.
Saji a-shishi
Ghana ka lɔɔŋ akɛ je fɛɛ mli kookoo feelɔ agbo ni ji nyɔji nyɔ̃ yɛ Côte d’Ivoire sɛɛ, ni kookoo lɛ ji maŋ lɛ maŋse shika ni a-naa lɛ ekome ni e-haa okwaafonyoi a-wekui akpei ohai abɔ naa nii kɛ-hiɛ amɛ-wala.
Ghana Cocoa Board Mla wolo, 2026 lɛ kpɛ̃mɔ lɛ ji aban bɔmɔ-mɔde agbo lɛ mli fãi ekome kɛ-ha kookoo nitsumɔ lɛ mli a-wa kɛtsɔ shika he gbɛjianɔtoo kpakpa, nitsumɔhe nɔyeli ni wa, mfeemɔ mli waa kɛ naitsoi ni a-to kɛ-ha okwaafonyoi a-nii ni amɛnaa lɛ a-yigbɛ kɛ-to nitsumɔ lɛ yɛ sɛɛtsɛmɔ mli hiɛyaa nɔ.




Hetooi (0)